Požeško-slavonska županija bogata je kulturnom baštinom i kao takva ima velik potencijal za razvoj kulturnog turizma, a upravo to je bio motiv za organizaciju Znanstveno-stručnog skupa održanog u Coworking centru Panora.
Organizatori Znanstveno-stručnog skupa „Kulturna baština kao potencijal razvoja Požeško-slavonske županije“ bili su Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Požeško-slavonska županija, u suradnji s Fakultetom turizma i ruralnog razvoja u Požegi.
Prema Registru kulturnih dobara na području Požeško-slavonske županije zabilježeno je 215 kulturnih dobara, a predavanjima i panel raspravom otvorila se tema kako razvoj ove selektivne grane turizma može utjecati na razvoj lokalne zajednice i cijele Požeško-slavonske županije.
– Požežani se ponose svojom kulturnom baštinom, ona je značajan faktor, ali zapravo ne percipiramo je tako da se može iskoristiti za razvoj. Upravo je cilj ovog skupa da se takve teme razmotre kako bi se kulturna baština mogla još i više oplemeniti, ali i staviti u funkciju dobrobiti cijele lokalne zajednice – naglasio je akademik Milko Jakšić, voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Požegi u ime domaćina.
Ispred Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi, suradnika znanstveno-stručnog skupa, obratio se dekan Borislav Miličević.
– Turizam, taj globalni interdisciplinarni fenomen, danas predstavlja više od deset posto ukupne svjetske ekonomije i pred ukupnu civilizaciju postavlja velike izazove koji su povezani ponajprije s održivosti. No, kako postavlja izazove tako nudi i potencijale koje treba realizirati, a jedan od njih je uporaba baštine – rekao je Miličević.
Zadovoljstvo što se znanstveni skup održava u Požegi izrazio je i saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Požege Željko Glavić, istaknuvši kako je Požega tijekom niza stoljeća prepoznata kao odgojno-obrazovni, kulturni i duhovni centar.
– Upravo se događa jedna renesansa obnove kulturne baštine u Hrvatskoj pa tako i Požega ima poseban značaj. Vjerujem kako će rezultati današnjeg skupa ostaviti smjernice i prema budućoj orijentaciji brendiranja kulturne baštine Požege. Požega svoju izuzetno bogatu kulturnu baštinu nije dovoljno istražila niti prezentirala zato je ovaj skup korak u pravom smjeru – rekao je Glavić.
Od sjevera do juga, od zapada do istoka brojni su tragovi materijalne i nematerijalne baštine koji zasigurno mogu pridonijeti daljnjem gospodarskom razvoju Požeško-slavonske županije, naglasila je županica Antonija Jozić.
– Iza nas su velika ulaganja u obnovu kulturne baštine, ako govorimo i o Pakracu i Lipiku koji su stradali tijekom Domovinskog rata, ali i o svoj drugoj baštini koja je obnovljena, posebice sakralnoj na području grada Požega. S brojnim novim projektima koji su odobreni ili će biti u narednom periodu moći ćemo reći kako smo napravili veliki korak upravo u očuvanju i zaštiti naše kulturne baštine na području Požeško-slavonske županije – rekla je Jozić naglasivši kako se tijekom valorizacije kulturne baštine treba brinuti da ona ostane očuvana, kao i njene temeljne vrijednosti.
Uz predavanja Marijane Lukačević, Hrvoja Potrebice, Klementine Batine, Jelene Hihlik i Željke Razumović-Odvorac, Jasmine Mladenović i Jasne Hoffmann, Josipa Krpeljevića, Krešimira Vaceka, Rahele Jurković i Milka Jakšić o temi kulturne baštine i njene valorizacije, održana je i panel rasprava, a panelisti su bili požeško-slavonska županica Antonija Jozić, ravnateljica Gradskog muzeja Požega Ljiljana Marić, predstavnica Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi Jasenka Kranjčević i poduzetnica Marija Gačić.
Na Znanstveno-stručnom skupu zaključeno je kako Požeško-slavonska županija ima puni potencijal postati destinacija prepoznata po kulturnom turizmu, ali isto tako, kako je kulturni turizam potrebno razvijati uz istovremen razvoj drugih selektivnih oblika turizma, a u čemu je ključna suradnja javnog i privatnog sektora.
U kontekstu razvoja kulturnog turizma i valorizacije kulturne baštine, vrlo je značajna i novost koja dolazi iz Pakraca – otvaranje Spahijskog podruma, prvog hrvatskog hibrida knjižnice i muzeja, očekuje se početkom svibnja.
IZVOR: PSŽ
