Sudjelovanje Hrvatske u Programima Unije
Iako su Programi Unije, temeljem posebne stavke u Općem proračunu EU, u pravilu namijenjeni državama članicama Europske unije, neki od njih otvoreni su i državama koje se nalaze u procesu pridruživanja Europskoj uniji. Na taj način je i Republika Hrvatska u pretpristupnom razdoblju, točnije od 2005. godine koristila i sudjelovala u aktivnostima značajnog broja Programa Unije. Pravni okvir za sudjelovanje Hrvatske u Programima Unije u pretpristupnom razdoblju bio jeOkvirni sporazum između Republike Hrvatske i Europske zajednice o općim načelima sudjelovanja Republike Hrvatske u Programima Zajednice (Narodne novine – Međunarodni ugovori br. 6/2005), te zasebno sklopljeni Memorandumi o razumijevanju za svaki od Programa Unije. Okvirni sporazum uspostavio je opće uvjete sudjelovanja Hrvatske u Programima Unije, dok su posebne odredbe i uvjeti, uključujući financijsko upravljanje i sudjelovanje u pojedinačnom programu, bili predmet sklapanja posebnih Memoranduma o razumijevanju. Memorandumi o razumijevanju propisivali su također visinu i modalitet doprinosa godišnje članarine koju je Hrvatska bila obvezna uplatiti u glavni proračun Europske unije za sudjelovanje u pojedinom Programu Unije.
Programi Unije 2007. – 2013.
Do trenutka stupanja u Europsku uniju i početka novog financijskog razdoblja Europske unije, Hrvatska je aktivno sudjelovala u sljedećim Programima Unije: Sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (FP7), Kultura 2007 – 2013, Media 2007, PROGRESS, Europa za građane, Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP), Mladi na djelu, Erasmus Mundus II, Drugi program aktivnosti Zajednice u području zdravstva 2008. – 2013.,Carine 2013, Fiscalis 2013, Program za cjeloživotno učenje, Građansko i kazneno pravo, Financijski instrument civilne zaštite i Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu te Marco Polo II.
Programi Unije 2014. – 2020.
Članstvom u Europskoj uniji, Hrvatska punopravno sudjeluje u svim postojećim Programima Unije bez obzira na prethodno potpisane Memorandume o razumijevanju, te prestaje biti obavezna uplaćivati godišnje članarine.
Sa završetkom financijskog razdoblja Europske unije 2007.-2013., većina dotadašnjih Programa Unije završila je s provedbom. Europski parlament usvojio je nove zakonske okvire za Programe Unije u financijskom razdoblju 2014.-2020. Dok su za neke programe poduzete znatne promjene u odnosu na dosadašnji koncept, iz ostalih osnivajućih uredbi može se vidjeti nastavak uhodane strukture i provedbe programa iz prethodnog financijskog razdoblja 2007.-2013.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je 2. srpnja 2014. godine Zaključak o sudjelovanju Republike Hrvatske u Programima Unije u financijskom razdoblju 2014.-2020. godine, kojim se imenuju nadležne institucije i odgovorne osobe za koordinaciju sudjelovanja Hrvatske u programima te imenuju tijela državne uprave koja su uključena u provedbu pojedinih programa u financijskom razdoblju 2014.-2020. godine.
Tko raspisuje pozive na dostavu projektnih prijedloga?
Svaki program ima posebnu pravnu osnovu i različita provedbena pravila, koji su određeni posebnim zakonodavnim okvirom za svaki od programa (osnivajuće uredbe EU).
Centralizirani model provedbe
Većina Programa Unije provodi se prema centraliziranom modelu provedbe u kojem su za financijsko upravljanje i provedbu odgovorna tijela Europske komisije, tj. Opće uprave zadužene za pojedini program koje odlučuju o vrsti i trajanju programa, raspoloživom proračunu te raspisuju pozive na dostavu projektnih prijedloga.
U nekim slučajevima pojedine Opće uprave su provedbu programa povjerile specijaliziranim Izvršnim agencijama Europske komisije, koje tad obavljaju aktivnosti upravljanja programom pod nadzorom Opće uprave nadležne za pojedini program. U tom su slučaju Izvršne agencije odgovorne su za pripremu i objavu natječaja, za financiranje, evaluaciju i predselekciju prijavljenih projekata, pripremu i potpisivanje ugovora, praćenje projekata (početna i završna izvješća), komunikaciju s prijavljenim korisnicima te kontrole na licu mjesta.
Decentralizirani model provedbe
U slučaju decentraliziranog modela, riječ je o prenošenju provedbene strukture na nacionalno tijelo. Tako u slučaju decentraliziranih aktivnosti u okviru programa Erasmus +, nacionalno tijelo predstavlja Agencija za mobilnosti i EU programe (AMPEU).
Financijski nadzor ili reviziju provode ili nadziru Europska komisija, OLAF i Europski revizorski sud.
Koordinacija Programa Unije u Hrvatskoj
Zbog centralizirane provedbe većine Programa Unije, na nacionalnoj razini osigurana je dostupnost informacija i pomoć potencijalnim prijaviteljima zainteresiranim za prijavu projekata na programske natječaje. Unutar nadležnog tijela državne uprave djeluje služba tehničke podrške za pojedini Program Unije, odnosno nacionalna kontakt točka (ili nacionalni koordinator) zadužen za informiranje, promidžbu i vidljivost programa, putem koje šira javnost i potencijalni korisnici mogu zatražiti sve potrebne informacije vezane uz određeni Program Unije. U pojedinim slučajevima su nacionalne kontakt točke, odnosno nacionalni koordinatori određenog programa izmješteni i ne djeluju u okviru nadležnog tijela državne uprave.
Nadležne institucije za sudjelovanje Hrvatske u Programima Unije 2014. – 2020.
