Požeško – slavonska županija

Požeško-slavonska županija, zeleno – zlatna „Vallis Aurea” se prvi puta spominje 1210. godine kao Požeška županija sa sjedištem u požeškoj utvrdi (danas Stari grad u središtu Požege). S površinom od 1.823 četvornih kilometara živi oko 64.420 stanovnika (1,66 % ukupnog stanovništva Hrvatske), te prosječnom gustoćom naseljenosti od 35,34 stanovnika/km2 Požeško-slavonska županija ubraja se u red manjih županija u Republici Hrvatskoj.

Gospodarsko okružje Požeško-slavonske županije utemeljeno je na poljoprivredi te prerađivačkoj industriji. U okviru prerađivačke industrije najzastupljenije su grane metaloprerađivačka, drvoprerađivačka i prehrambena industrija, a manji udio čine tekstilna industrija te proizvodnja i prerada nemetalnih mineralnih proizvoda i električne opreme. Gospodarstvo Požeško-slavonske županije tradicionalno je izvozno orijentirano na 30-ak europskih i svjetskih tržišta. Tradicija poduzetništva i obrtništva te metaloprerađivačke, tekstilne, drvne i prehrambene industrije okosnica su daljnjem razvitku Požeško-slavonske županije. Županija je poznata i kao poljoprivredno područje, posebice po vinarstvu i vinovoj lozi te pruža visoke mogućnosti brendiranja Županije kao vinske destinacije. Potencijali ulaganja u Požeško-slavonsku županiju nalaze se također i u bogatstvu prirodnim resursima i sirovinama, dugogodišnjoj tradiciji poljoprivredne proizvodnje na više od 5000 OPG-ova i trgovačkih društava.

U Požeško-slavonskoj županiji postoji tradicija i dodatni potencijali za unapređenje slatkovodnog ribarstva i konjogojstva u zapadnim dijelovima PSŽ. Također, očuvani okoliš i prirodni resursi potencijal su i poticaj za proizvodnju meda. Bogata kulturna i povijesna baštine te očuvana priroda potencijali su za razvoj kontinentalnog turizma, posebice jačanjem kulturnog turizma i kulturnih i kreativnih industrija. Ovi resursi također su i potencijal za intenzivniji razvoj ostalih selektivnih oblika turizma kao što su lovni, ruralni, sportski i sl. Neki od primjera koji su potencijal za jačanje turističke ponude brojne su vile, kurije, dvorci te Toplice Lipik i Državna ergela Đakovo – Lipik kao i mnogi drugi. Također, bogatstvo mineralnih sirovina (kamen, kvarcni pijesak) zasigurno je potencijal za razvoj gospodarstva.

Požeško-slavonska županija sastoji se od 5 gradova (Lipik, Kutjevo, Pakrac, Pleternica, Požega) te isto toliko općina (Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol, Velika). Riječ je o županiji koja razbija uobičajenu predodžbu o ravnoj Slavoniji, budući da se ovdje na relativno malom prostoru, uz ravnice s plodnim njivama, nalaze i planine i gore čija podnožja, pak, krase nadaleko poznati vinogradi dok su viši dijelovi uglavnom pod šumom a klima je umjereno kontinentalna. Posebno je zanimljiv sjeverni planinski masiv Papuk, koji svojim grebenima i vrhovima štiti kotlinu od sjevernih vjetrova, te čini na južnim padinama klimu blažom nego u samoj Požeškoj kotlini. Županija obiluje bogatom florom i faunom (45% prekriveno je šumama), mnogim termalnim izvorima i riječnim tokovima te bogatom kulturnom baštinom.

Lokacija

Zračna udaljenost

Izvrsna cestovna infrastruktura i željeznička povezanost osiguravaju da se EU i CEFTA tržišta mogu podmirivati unutar 24 sata ili manje: npr. Budimpešta (330 km), Beč (550 km), München (730 km). Mađarska granica je udaljena 85 km, Srpska 70 km a granica sa Bosnom i Hercegovinom udaljena je samo 35 km od sjedišta županije.

Prometna povezanost Požeško-slavonske županije u Republici Hrvatskoj

• Pan-Europski koridor 10 (Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Skopje – Thessaloniki)
• Međunarodna pruga (München – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Sofia)
• Blizina Osječkog međunarodnog aerodroma (120 km) i Zagrebačkog međunarodnog aerodroma (180 km)

Povezanost gradova Požeško-slavonske županije

Osnovni pokazatelji 

Ustanove za edukaciju

• Fakultet turizma i ruralnog razvoja, kao sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Društveni odjel: Elektroničko poslovanje i programsko inženjerstvo, Računovodstvo, Trgovina, Turizam, Upravni studij, Trgovinsko poslovanje te Poljoprivredni odjel: Vinogradarstvo-vinarstvo-voćarstvo, Prehrambena tehnologija, Enogastronomija)
• Zdravstveno veleučilište Zagreb – Studij fizioterapije u Pakracu
• 8 samostalnih srednjih škola: Gimnazija Požega, Katolička gimnazija Požega, Ekonomska škola, Poljoprivredno-prehrambena škola, Tehnička škola, Glazbena škola Požega, Obrtnička škola, Srednja škola Pakrac
• 15 samostalnih matičnih osnovnih škola: Dobriša Cesarića Požega, Julija Kempfa Požega, Antuna Kanižlića Požega, Dragutina Lermana Brestovac, Ivan Goran Kovačić Velika, Vladimir Nazor Trenkovo, Vilima Korajca Kaptol, Mladost Jakšić, Zdenka Turkovića Kutjevo, Stjepana Radića Čaglin, Fra Kaje Adžića Pleternica, Braće Radić Pakrac, Katolička Osnovna škola Požega, Grigora Viteza Poljana, Osnovna škola Lipik

Obrazovna struktura

Detaljne informacije o obrazovnoj strukturi Požeško-slavonske županije možete pronaći na poveznici .