Konferencija pod nazivom “Dani regionalnoga razvoja i fondova EU”, održana je u Opatiji, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, koju je svečano otvorio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Uz resornu ministricu Natašu Tramišak i brojne goste i sudionike, konferenciji je prisustvovao i Regionalni koordinator razvoja PSŽ.
Sudionicima su predstavljene nove prilike iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027., programi „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“, „Integrirani teritorijalni program 2021.-2027.“ i „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.
Premijer Plenković ovom prigodom rekao je da je navedeni skup značajan jer se događa u godini koja je obilovala brojnim EU aktivnostima i završetkom velikih projekata i procesa. „Ovo je godina u kojoj smo dovršili najveći EU projekt Pelješkog mosta i pristupnih cesta koji će zauvijek biti simbol prvih sedam godina članstva u EU i koji je povezao Hrvatsku. Pokazali smo što je moderni suverenizam i kako se osnaženi položaj Hrvatske najbolje može koristiti za realizaciju strateških nacionalnih ciljeva.“ – rekao je premijer te napomenuo kako se trenutno nalazimo u zadnjem mjesecu u kojem je valuta kuna te kako za mjesec dana postajemo 20-ta članica EU područja.
„Hrvatska će biti puno manje izložena, a puno više zaštićena nego što bi bila bez europodručja, a uskoro se očekuje i odluka na ministarskoj razini o ulasku Hrvatske u šengenski prostor. Nakon samo 30 godina od međunarodnog priznanja došli smo u situaciju da smo među 15 država svijeta koje su u NATO-u, EU, u šengenskom prostoru i europodručju.“ – naglasio je premijer Andrej Plenković.
„Mehanizam za oporavak i otpornost omogućit će nam da budemo komplementarni u razvojnom smislu. Nitko u EU nije bio tako brz s paketom mjera koji su učinke krize ublažili do maksimuma. Hrvatska na raspolaganju ima sve poluge koje mogu ubrzati regionalni razvoj, a načelo partnerstva sa županijama, gradovima i općinama doseglo je takvu razinu da nema važnog projekta, a da nisu obavljene konzultacije i sve što omogućava da svi reagiraju kao platforma za regionalni razvoj Hrvatske.“ – istaknuo je Plenković.
Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU na otvaranju konferencije „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova“ rekla je kako je iskorišteno 80 posto sredstava iz programskog razdoblja 2014. – 2020.
„S ponosom možemo reći da smo 2022. godine uspješno završili proces programiranja za dotadašnje razdoblje operativnih programa te dobili potvrdu za novo programsko razdoblje do kraja 2027., odnosno 2029. godine. Morali smo mnogo naučiti, jer europski fondovi nose mnoge mogućnosti, ali nisu samo lista želja. Učili smo o procesima, uredbama i direktivama Europske komisije te smo sada mnogo spremniji ući u novo programsko razdoblje.“ – rekla je ministrica Tramišak.
Ministrica je istaknula kako je iz programa Kohezijska politika iskorišteno 8,5 milijardi eura te kako nas u novom programu očekuje dodatnih 9 milijardi eura. „Prvo područje ulaganja je gospodarstvo, s 1,25 milijardi eura za inovacije, razvoj, istraživanja, poslovnu konkurentnost tvrtki i drugo. Nadalje, važan sektor je promet u kojem je težište na ulaganju u željezničku mrežu i zelene vidove prometa. U području energije i okoliša u Hrvatskoj su na prvom mjestu ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju, a tu su još područja zdravstva, obrazovanja, socijalnog uključivanja, kulture i turizma, što su naši nacionalni prioriteti.“ – istaknula je Tramišak.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavio je mogućnosti Europskog socijalnog fonda Plus, odnosno programa Učinkoviti ljudski potencijali rekavši kako su ciljevi koji se žele ostvariti korištenjem novca iz navedenog fonda povećati zaposlenost stanovništva od 20 do 64 godine sa sadašnjih 69 na 75 posto, ali i uključenost odraslih u cjeloživotno obrazovanje s 4 na 55 posto. „Cilj je i smanjenje postotka osoba u riziku od siromaštva sa sadašnjih 21 na manje od 15 posto. Želimo pokrenuti nova zapošljavanja s naglaskom na mlade i ranjive skupine, stjecanje novih vještina putem cjeloživotnog obrazovanja, pojačati aktivnosti dječjih vrtića i škola, proširiti usluge zdravstveniih i socijalnih ustanova te pružiti jaču podršku starijima.“ – rekao je ministar Piletić.
